Investiranje u obveznice isto je što i ulaganje u dugovanja država ili firmi na određeni vremenski period, pod uslovom da se u datom vremenskom roku, uz otplatu duga, plaća i unapred određena kamatna stopa. Države izdaju državne obveznice, dok firme izdaju korporativne obveznice. Kamatne stope obveznica poznate su i kao kuponi (Investopedia, 2025). Cena obveznica direktno zavisi od kretanja referentne kamatne stope. Referentna kamatna stopa je vrsta kamate koju određuju centralne banke i prema kojoj se određuju ostale vrste kamata na tržištu, kao što su, na primer, stambeni krediti ili štednja. Kako to utiče na obveznice?
Primer: Kupili ste obveznice, na primer, Aerodroma Beograd a.d. sa kamatnom stopom (kuponom) od 3% na godinu dana. Narodna Banka Srbije je u međuvremenu odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu na 4%. Vaša obveznica sa kamatnom stopom (ili kuponom) od 3% sada donosi niži prinos od nove referentne kamatne stope. To obveznicu čini manje isplativom investicijom za potencijalne kupce na tržištu. Stoga cena vaše obveznice pada. U suprotnom, ako Narodna Banka Srbije smanji referentnu kamatnu stopu, na primer, na 2,5 %, vaša obveznica od 3% nosi veći prinos i postaje atraktivna za potencijalne kupce. Cena vaše obveznice tada raste.
Ovaj primer dovodi do zaključka da ulaganje u obveznice ima smisla kada je referentna kamatna stopa na vrhuncu i kada se očekuje Njen pad. Investitori se često fokusiraju na prinos do dospeća, koji uzima u obzir trenutnu cenu obveznice, kamatne isplate i preostalo vreme do otplate, dajući precizniju sliku ukupne isplativosti. Takođe je važno uzeti u obzir rok dospeća obveznice – što je rok duži, to je obveznica osetljivija na promene referentnih kamatnih stopa. Obveznice čini atraktivnim niži rizik od akcija i fondova, jer se njenim izdavanjem država ili firma obavezuju da vam u dogovorenom roku isplate glavnicu sa kamatnom stopom. Mana investiranja u obveznice je što obično nude nižu stopu prinosa od akcija i fondova (Investopedia, 2025). Dodatna mana obveznica je i visoka ulazna cena koja često zahteva ozbiljan početni kapital. To obveznice čini nedostupnim malim investitorima sa ograničenim sredstvima i početnim kapitalom. Na tržištu možete, na primer, kupiti obveznice Republike Srbije i velikih kompanija kao što su Beogradski Aerodrom, Naftna Industrija Srbije, Energoprojekt itd. Treba voditi računa o nivou referentne kamatne stope, kao i o kuponu koju ta obveznica nosi.
Ovim zaokružujem ovo poglavlje, u kome sam:
dao kratak istorijski osvrt na Njujoršku berzu kao najveću,
objasnio kako berza i finansijsko tržište funkcionišu i ko u njima učestvuje,
upoznao vaš sa različitim finansijskim derivatima u koje je korisno da ste upućeni,
detaljnije objasnio šta su to akcije, fondovi i obveznice.
U sledećem poglavlju se bavimo onim što mnoge od vaš interesuje, a to je kako početi sa investiranjem.