Berzanski indeksi imaju funkciju praćenja poslovanja određene grupe akcija kompanija. Grupe mogu biti vezane za industriju — tehnologiju, zdravstvo, transport, energetiku, komunikacije, nekretnine ili prehrambenu industriju — ili obuhvatati širu grupu kompanija iz različitih delatnosti.

Suština je jednostavna: umesto da pratite stotine pojedinačnih cena, dobijate jedan broj koji vam kaže kuda se celina kreće. Kada u vestima čujete da je „tržište palo dva odsto", reč je upravo o nekom indeksu.

2.3.1 Zašto nisu svi indeksi isti

Pre nego što pređemo na konkretne, vredi razumeti jednu razliku koja mnoge zbunjuje — kako se računa težina pojedine kompanije u indeksu.

Kod indeksa ponderisanih cenom akcije, veći uticaj ima kompanija čija je pojedinačna akcija skuplja. Dow Jones radi upravo tako, i zato akcija od 500 dolara pomera indeks deset puta jače od akcije od 50 dolara — čak i ako je ta druga kompanija znatno veća. To je nasleđe iz 1896. godine, kada se računalo olovkom i papirom.

Kod indeksa ponderisanih tržišnom vrednošću, težina zavisi od ukupne vrednosti kompanije, koja se dobija množenjem cene akcije brojem akcija. S&P 500 radi na taj način, što znači da nekoliko najvećih kompanija nosi nesrazmerno veliki deo indeksa. To je vernija slika stvarnog stanja, ali nosi i zamku — kupovinom takvog indeksa niste tako raspoređeni kao što broj 500 sugeriše.

2.3.2 Najznačajniji svetski indeksi

Dow Jones Industrial Average (DJIA) okuplja 30 velikih industrijskih kompanija, među kojima su Walmart, Coca-Cola, Microsoft, Boeing, Nike i Honeywell. Fokusiran je na ukupnu cenu akcija, a ne na tržišnu vrednost, i služi kao indikator industrijskog sektora SAD (Forbes, 2023).

Standard & Poor's 500 (S&P 500) obuhvata 500 tržišno najvrednijih kompanija u SAD. Kriterijumi za ulazak su tržišna kapitalizacija, likvidnost i uredno kvartalno i godišnje izveštavanje. Tu su Apple, Nvidia, Microsoft, Alphabet, Exxon Mobil, Chevron, Caterpillar i JP Morgan. Prednost mu je što obuhvata pretežno američke globalne kompanije iz različitih industrija, pa daje dublji uvid u stanje američke ekonomije (Forbes, 2023). Zbog toga je i najčešći izbor kod indeksnih fondova.

NASDAQ Composite pokriva pretežno tehnološki sektor — Nvidiju, Cisco, Oracle, Intel i AMD. Fokus je na kompanijama visokog rasta, pa se posmatra kao indikator tehnološkog razvoja na globalnom nivou (Forbes, 2023). Uz veći potencijal rasta ide i osetno veća promenljivost.

IndeksBerzaBroj kompanijaČemu služi
DJIANjujork30industrijski sektor SAD
S&P 500Njujork500američka ekonomija u celini
NASDAQ CompositeNjujorkpreko 3.000tehnološki sektor
DAXFrankfurt40nemačka privreda
NIKKEI 225Tokio225japanska privreda
SSE 50Šangaj50kineske vodeće kompanije
FTSE 100London100britanska privreda
CAC 40Pariz40francuska privreda
BELEX15Beograd15najlikvidnije srpske kompanije

2.3.3 Čemu indeksi služe investitoru

Indeksi su značajni jer omogućavaju lakše praćenje tržišnih trendova i donošenje odluka. Postoji i veliki broj manjih, uže profilisanih indeksa, a više o njima može se naći na sajtu investing.com.

Za investitora imaju tri praktične uloge. Prvo, služe kao merilo — ako je vaš portfelj tokom godine porastao 5%, a S&P 500 je porastao 12%, vredi se zapitati da li je trud oko biranja pojedinačnih akcija imao smisla. Drugo, daju brzu sliku stanja bez praćenja svake kompanije posebno. Treće, i najvažnije, indeks se može kupiti.

Postoje fondovi koji ne pokušavaju da nadmaše tržište nego ga jednostavno preslikavaju, kupujući sve kompanije iz indeksa u istom odnosu. Jednom kupovinom postajete suvlasnik svih pet stotina kompanija iz S&P 500, bez ikakve analize pojedinačnih firmi. O tome detaljnije u poglavlju o fondovima — za mnoge je upravo to najrazumniji početak.

Napomenuo bih i da indeks nije nepromenljiv spisak. Kompanije koje oslabe ispadaju, nove ulaze. To znači da indeks vremenom sam sebe „čisti", ali i da poređenje sa stanjem od pre trideset godina nije poređenje istih kompanija.

← Naslovna Berza Sva poglavlja →